fizikaa5

Dobrodošli na moj blog

06.06.2010.

Laboratorijska vježba br. 10

Odredjivanje ubrzanja zemljine teze matematickog klatna

Pribor:

-          matematicko klatno

-          milimetarsko mjerilo

-          stoperica

Imale smo zadatak da odredimo ubrznaje zemljine teze pomocu matematickog klatna te dobiti sto bolje slaganje sa vrijednosti

g = 9.81 m/s2 .

Ovu vjezbu smo vrlo brzo odradile. Uradile smo 3 mjerenja. Ovo je jedna od najlaksih vjezbi sto smo radile. Mislim da smo je tacno uradile jer smo dobile proiblizne rezultate vrijednosti g = 9.81 m/s2 .

Broj

l (m)

10 osc T (s)

T (s)

g (m/s2)

1.

0.74

17.20

1.72

9.85

2.

0.63

16.50

1.65

9.06

3.

0.48

14.58

1.45

8.67

 

Srednja vrijednost mjerenja je 9.19 m/s2

Srednja apsolutna greska je 0.43 m/s2.

Relativna greska je 4.67 %

Konacan rezultat g =( 9.19 ± 0.43) m/s2.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Simple_pendulum_height.png/250px-Simple_pendulum_height.png

05.06.2010.

Laboratorijska vježba br. 9

Odredjivanje pocetne brzine horizontalnog hitca

Kretanje tijela koje je baceno u horizontalnom pravcu naziva se horizontalni hitac. To je složeno kretanje : tijelo se istovremeno krece stalnom brzinom v0 u horizontalnom pravcu i slobodno pada vertikalno prema dolje

Pribor :

-          univerzalni stalak

-          hvataljka

-          ljepljiva traka

-          visak papir

-          top

Izvrsile smo 3 mjerenja  i mislim da smo koliko toliko uspjesno odradile vjezbu, jer nije bilo uopste tesko. Bilo je interesantno ispaljivati iz malog topa, nikad prije nisam vidjela onu spravu. I u ovoj vjezbi sam postala bogatija sa znanjem jer sam prakticno primjenila horizontalni hitac i malo sam obonovila formule po kojima se racuna.

Broj

s ( m )

l ( m )

v0 ( m/s)

1.

0.70

0.80

1.75

2.

0.62

0.80

1.55

3.

0.85

0.80

2.12

 

Srednja vrijednost mjerenja je 1.80 m/s .

Srednja apsolutna greska je 0.20 m/s .

Relativna greska je 11.11 % .

Konacan rezultat  v0 = ( 1.80 ± 0.20 ) m/s .

05.06.2010.

Laboratorijska vježba br. 8

Odredjivanje zakona o odrzanju mehanicke energije

U izolovanom sistemu u koje ne djeluje sila otpora ukupna mehanicka energija ostaje u toku vremena.

E = Ek +Ep

Pribor :

-          metalna sipka

-          gumena ili plasticna kuglica

-          linijar

-          stalak

Kuglica mora da ima kanal koji se navuce na kuku tako da se minimalnim naporom moze otkaciti,

Ova vjezba je bila dosta interesantna, al brzo smo je odradile jer nismo imale bas vremena i zbog tog su greske dosta velike. Vjezbu je trebalo polahko odraditi da bi dobili sto preciznije podatke, al posto je nas cetiri radilo ovu vjezbu, Maida i ja smo Enisu i Aminu pustile prve da rade, pa smo onda ona i ja. Al uglavnom shvatile smo sta je bila sustina vjezbe.

E1 = mgh           E2 = ms2/4H

Broj

m (kg)

h ( m)

H (m)

s (m)

E1  (J)

 

E2  (J)

1.

0.02

0.14

0.26

0.37

0.02

0.019

2.

0.02

0.06

0.30

0.34

0.01

0.016

3.

0.02

0.06

0.38

0.25

0.01

0.006

4.

0.02

0.23

0.27

0.40

0.04

0.027

 

                 E1                                                                            

Srednja vrijednost je 0.02 J .                              

Srednja apsolutna greska je 0.01 J .         

Relativna greska je 50 % .                      

Konacan rezultat E1 = ( 0.02 ±  0.01 ) J .

 

                  E2

Srednja vrijednost je 0.017 J .

Srednja apsolutna vrijednost je 0.006 J.

Relativna greska je 35.2 % .

 Konacan rezultat E2 =(0.017 ± 0.006) J

05.06.2010.

Laboratorijska vježba br. 7

Odredjivanje gustine tijela pomocu pritiska u tecnost

Sva tijela potopljena u tecnost postaju laksa nego izvan tecnosti. Ovo djelovanje otkrio je Arhimed i postavio zakon : TIJELU POTOPLJENOM U TECNOST SMANJUJE SE TEZINA ZA ONOLIKO KOLIKO JE TESKA NJIME ISTISNUTA TECNOST.

Pribor :

-          dinamometar

-          posuda sa vodom

-          tijelo cija se gustina mjeri ( kamen )

Gustina se racuna po formuli :

σ = σ0 * G / G1 – G2

Tijelo se veze koncem i okaci o dinamometar. Izvrsile smo 5 mjerenja tezine tijela u vazduhu i voda. Ova vjezba nije bila teska za uraditi i bila je zanimljiva. Nije nam trebalo dosta vremena za uradimo. Susrela sam se sa dinamomerom i naucila kako se njime mjeri. Mislim da smo ovu vjezu koliko toliko uspjesno uradila jer smo dobile veoma male pogreske.

Broj

G1

G2

G1 – G2

σ(kg / m3)

1.

2.50

1.40

1.10

2272.72

2.

2.49

1.35

1.14

2184.21

3.

2.30

1.30

1.00

2300.00

4.

2.45

1.50

0.95

2578.94

5.

2.55

1.25

1.30

1961.53

 

Srednja vrijednost je 2259.49 kg / m3

Srednja apsolutna greska je 6.60 kg / m3   

Relativna greska 0.29 % .

Konacan rezulat je σ = ( 2259.48 ± 6.60 ) kg / m3   

05.06.2010.

Laboratorijska vježba br. 6

Mjerenje šublerom

Šubler je rucni mjerni alat za razna precizna mjerenja spoljnih i unutrasnjih gabarita, tecnosti 1/10 mm za subler koji mjeri 150 mm. Izradjuje se od celika, ali i drveta za mjerenje predmeta vecih dimenzija ( npr. Sumari koriste za mjerenje precnika stabla ).

Moja kolegica Maida i ja smo dobile jedan mali predmet koji smo trebale izmjeriti sublerom. Ova vjezba nije bila uopste teska, zanimljiva je i vrlo lahko smo odradile zadatak. Prije nisam znala kako se mjerni subleromm ali ova vjezba mi je pomogla da naucim i nije uopste tesko.

Odredjivale smo zapreminu pomocu sljedecih formula :

V1 = r2π ( h + h1 )

V2 =R2 π h + R12 πh1      gdje je V = V2 -V1

Broj

h (mm)

R (mm)

r (mm)

 h1 (mm)

R1 (mm)

V mm3

1.

17.11

3.10

1.06

0.21

5.30

474.44

2.

17.05

3.05

1.09

0.35

5.70

469.13

3.

17.00

3.20

1.10

0.40

6.12

527.54

 

Srednja vrijednost mjerenja  je 490.30 mm3.

Srednja apsolutna greska je 24.69 mm3.

Relativna greska je 5.05 % .

Konacan rezulatat V = 490.30 ±24. 69 mm3

 Nakon ove vjezbe postala sam bogatija sa svojim znanjem i drago mi je jer sam naucila da mjerim sublerom.

http://www.tertisco-alexandru.com/images/subler.jpg

05.06.2010.

Laboratorijska vježba br. 5

Laboratorijska vježba br. 5

Odredjivanje indeksa prelamanja svjetlosti

Refraktometrija je dio optike koja se bavi mjerenjem indeksa prelamanja svjetlosti.

Indeks prelamanja svjetlosti se racuna :

n = sin α  / sin β

Ova vjezba je bila interesanstna, al mi nismo uspjele da je odradimo do kraja, jer nam nije bilo bas najjasnije sta je zadatak. Uglavnom crtale smo na papir prelamanje svjetlosti kroz razne predmete kao sto je ogledalo i razne druge ploce i trebale smo da odredimo upadni i prelomni ugao. . .

Bilo je veoma zabavno gledati kako se svjelost prelama u zavisnosti koju plocu koristimo. Ovo mi je bio prvi da sama vidim kako se svjetlost ustvari prelama, jer nije dovoljno teoretski i fotografije koje smo imali u udzbeniku. Ovako je dosta bolje za nauciti.

http://physics.tamuk.edu/~suson/html/4323/gifs/geome003.gif

13.05.2010.

Eh ovakoo . . . :))

 

Pošto sam o laboratorijskim vježbama pisala općenito , a vrlo malo sam se osvrnula na svoj subjektivni stav, dobila sam promjedbu od profesora. Eh ovako . . . . J

Laboratorijske vježbe su jedan od najboljih načina kako bi učenici sto lakse shvatili gradivo. Interesantnije je od „suhoparnog“ predavanja, jer smo više mi u vježbama angažovani nego profesor.

Prva laboratorijska vježba je bila jako interesantna, valjda zato jer je to bila moja prva samostalna vježba. Radile smo sa kalorimetrom koji nikad prije nisam vidjela J, al nakon ove vježbe postala sam bogatija sa znanjem što se tiče specifičnog toplotnog kapaciteta i pojmova vezanih za tu pojavu. Na početku smo imale malih problema jer nam je profesor dao pogrešnu pripremu, al uspjele smo da odradimo vježbu koliko - toliko uspješno. Na kraju smo shvatile šta je bila suština vježbe iako nismo dobile odgovarajući rezultat.

Druga laboratorijska vježba je bila interesantna jer je bila povezana sa strujom, al jednim dijelom sam osjećala i strah, jer sam prvi put rukovala sa strujom na taj način. Mislila sam da će to biti nešto komlikovano, al nije. Profesor nam je dao dvije sheme i  mi smo uspjele samo da odradimo prvu ( lakšu ) shemu, jer nismo imale vremena za drugu. Upoznala sam se sa spravama kao sto je ampermetar, voltmetar .

Treća laboratorijska vježba je bila malo komplikovana. Takodje smo radile sa strujom, ali dobile smo dosta kablova i neke nove sprave koje nismo koristile u prethodnoj vježbi i nisam baš bila načisto za sta su. Iako sam te sprave imala napisane u pripremi i prije sam čula za njih, nisam znala kako ustvari izgledaju. Al uz profesorevu pomoć jasnije nam je bilo i uspjele smo da koliko–toliko uspješno odradimo ovu vježbu.

Četvrta laboratorijska vježba je meni bila izuzetno zanimljiva i nije bila uopste teška. Mislim da je ovo najlakša vježba što ćemo da radimo ; odredjivanje početne brzine i ubrzanja dječijeg autića. Nismo uopšte imale problema što se tiče ove vježbe i vrlo brzo smo je odradile (uspješno) J .

Et toliko od mene sto se tiče ovih vježbi koje sam odradila i ovako cu ubuduće za svaku sljedeću vježbu da radim . . .

09.05.2010.

Laboratorijska vježba br. 4

Određivanje početne brzine dječijeg autića

PRIBOR :

-         dječiji autuć na potez

-         štoperica

-         metarsko mjerilo

Postavile smo autić da se kreće jednako usporeno od trenutna puštanja do trenutka zaustavljanja . Mjereći  vrijeme potrebno da se zaustavi i pri tom mjerimo i  pređenu dužinu puta i tada možemo izračunati ubrzanje ( usporenje ) a  i počenu brzinu v0 .

Brzina jednakousporenog kretanja je :

v = v0 – at

Pošto je krajnja brzina jednaka 0 iz tog slijedi :

1.            v0 = at         

ali sa druge strane pređeni put se računa :

2.         s = v0t – at2 / 2

ubrzanje se računa po sljedećoj formuli :

3.         a = 2s / t2

IZVOĐENJE OGLEDA : Zategnule smo autić i pustile ga da se kreće po glatkoj površini i istovremeno smo pustile vrijeme na štoperici. Po zaustavljanju autića zaustavile smo i štopericu  i time smo izmjerile vrijeme t . Nakon toga metarskim mjerilom smo izmjerile pređeni put autića. Na osnovu relacije 3. odredimo ubrzanje autića a , a zatim na osnovu relacije 1. pocetnu brzinu autića v0 .

Izvršile smo 5 mjerenja i ovu vježu smo najbrže odradile i mislim da je ovo i najlaksa vježba koju ćemo raditi od svih vježbi.

Redni broj

t ( s)

s ( m )

a ( m / s2 )

v0 ( m / s )

1.

4.5 s

2.82 m

0.27 m/s2

1.21 m/s

2.

5.3 s

4.4 m

0.31 m/s2

1.66 m/s

3.

6.4 s

5.36 m

0.44 m/s2

2.04 m/s

4.

5.5 s

4.8 m

0.23 m/s2

1.28 m/s

5.

5.8 s

4.78 m

0.28 m/s2

1.64 m/s

 

Aritmetička sredina za ubrzanje a je 0.308 m/s 2 .

Aritmetička sredina za početnu brzinu v0 je 1.567 m/s .

http://www.shop-montexel.com/prodavnica/components/com_virtuemart/shop_image/product/1e43cea3dcd09d454244ab4407c89662.jpg

09.05.2010.

Laboratorijska vježba br. 3

Određivanje kapacitivnog i induktivnog otpora

1.      Mjerenje kapaciteta i određivanje kapacitivnog otpora

ZADATAK : na izvor istosjerne struje treba priključiti voltmetar, ampermetar, frekvenciometar, regulacioni otpornik i kondenzator nepoznatog kapaciteta. Za različite vrijednosti nepoznatih kapaciteta mjeriti napone struje i frekvenciju i izračunati nepoznate kapacitete i kapacitivne otpore . Imale smo shemu na osnovu koju smo trebale da priključimo sve ispod navedene elemente .

PRIBOR :

-          regulacioni otpor

-          voltmetar

-          ampermetar

-          frekvenciometar

-          kondenzatori nepoznatih kapaciteta

-          spojni vodiči

Kapacitet nepoznatog induktiviteta računamo :

Cx = I / 2πfC

Kapcitivni otpor :

Xc = 1 / 2πfC

Redni broj

U

I

F

Cx = I / 2πfC

 

Xc = 1 / 2πfC

 

V

mA

Hz

mF

Ω

1.

2V

40 mA

50 Hz

0.063 mF

0.050 Ω

2.

3.1 V

60 mA

50 Hz

0.061 mF

0.052 Ω

3.

4.1 V

81 mA

50 Hz

0.062 mF

0.0506 Ω

4.

1 V

20 mA

50 Hz

0.063 mF

0.050 Ω

Aritmetička sredina je 0.050775 Ω .

 

2.      Mjerenje induktiviteta i određivanje induktivnog otpora

Na osnovu date sheme trebali smo da spojimo voltmeter, ampermetar za naizmjeničnu struju, regulacioni otpor, namote nepoznatih induktiviteta, spojne vodiče. Imale smo problema sa spajanjem sheme, al professor nam je pomogao J .

Omski otpor solenoid :

Rx = U/I

Induktivni otpor :

Zx = U/I

Induktivnost zavojnice :

Lx = Zx – Rx / 2πf

1.      Kolo istosmjerne struje

      Aritmetička sredina je 50.55 Ω .

2.      Kolo izmjenične struje

            Aritmetička sredina je 217.5 Ω .

3.      Nepoznati induktiviteti

Aritmetička sredina je 0.2296137 H .

09.05.2010.

Laboratorijska vježba br. 2

Provjera Ohmovog zakona

  -      U ovoj vježbi moja kolegica Maida i ja smo imale zadatak da na osnovu date sheme odredimo otpor. Prvo smo imale malih problema jer smo  se malo bile malo pogubile u tim kablovim i nije nam baš bilo jasno gdje se sta spaja, al uz profesorevu pomoć  uspjele smo da koliko toliko uspješno uradimo vježbu.

-         Dobile smo dvije sheme. Prva je bila da provjerimo Ohmov zakon, a druga je bila povezana sa Kircoffovim pravilima.Mi uspjele da odradimo samo jednu shemu vezanu ua Ohmov zakon, jer nismo imale dovoljno vremena za drugu, i za tu shemu smo uradile 5 mjerenja. Profesor nam je dao otpornik od 10 μΩ.

-         Ova vježba je bila interesantna i nije bila veoma zahtjevna, osim što smo imale malih problema sa spajanjem sheme.

-         Kao artimetičku sredinu dobile smo 92.68 Ω.

http://img.alibaba.com/photo/10122091/Analog_Meter_Moving_Iron_Instruments_AC_Voltmeter.jpg    http://www.bug.hr/_cache/aebbe5eb792c4d0dfba091f3ed60830c.jpg

                         voltmetar                                                         ampermetar


Stariji postovi

<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

Razni citati I. Newtona
- Bog je stvorio sve po broju, težini i mjeri.
- Ja neću definirati vrijeme, prostor, mjesto i gibanje, onako kako je to svima poznato.
- Istina je oduvijek takva da se nađe u jednostavnosti, a ne količini i neuređenosti stvari.
- Ako sam bio sposoban vidjeti dalje, to je bilo samo zato što sam stajao na ramenima divova.
- Ne znam kako me svijet doživljava, ali sebi se činim samo kao dječak koji se igra na obali mora, i razonodi se u sadašnjosti, traži glađi šljunak ili ljepšu školjku, dok za to vrijeme veliki ocean istine neotkriven leži pred mnom.



MOJI FAVORITI
ZA ONE KOJI RAZMIŠLJAJU
you found me.
smesna strana zivota
вαуєяη zαυνιנєк υ ѕя¢υ™
****fizikaaa***
***LoOdA fIZika***
World of FIZIKA
eH tA FiZiKa
Svijet fizike
***FIZIKA, SVUDA OKO NAS***
Fizikaaaaa :)
Crazy but not too crazy physics
sussie fizik
hubble
Oli Kahn fizicar
fizzikaaa
PHISICS
** FIZIKA **
........FiZiK@.........
Fizicari92
Zuka prirodnjak
fizika
fizikamina
fizika za trecijedan
moja fizika
crack
arminfizika
fizika_i_ja
Fizika
http://www.vezice.net
više...

BROJAČ POSJETA
62982

Powered by Blogger.ba